Činčile: Oboljenja dišnih puteva

Prvi znakovi prehlade ili upale pluća su najčešće često kihanje. U naprednom stadiju dolazi i do iscjetka iz nosa, gubitka težine, prestanka uzimanja hrane, iscjetka iz očiju i čestog plitkog disanja i hvatanja zraka.

• Curenje nosa, iscjedak iz nosa
• Zvukovi pri disanju, škripanje, hroptanje
• Bočno disanje - očito pomicanje trbuha pri disanju
• Hvatanje zraka
• stvaranje plinova/napuhan trbuh
• Iscjedak iz oka, zamućene oči
• Vrućica
• Iscrpljenost, bezvoljnost, mirovanje, apatija
• Nesklonost jelu
• Apatija

Kod prvih naznaka prehlade je potrebno odmah veterinara potražiti jer se iz jednog jednostavnog rinitisa inače vrlo brzo može razviti upala pluća (pneumonia).

Bolesti prehlade uzrokuje veći broj bakterija i virusa, napr. pneumotropica, streptokoki, sendai virus. Za jednog laika je točno odredjivanje uzročnika nemoguće.

Bakterije i virusi koji uzrokuju bolest, mogu se utvrditi i među zdravim činčilama, a do izbijanja bolesti dolazi najčešće kad se još pojave i nepovoljni uvjeti:

• Jaki stres - eventualno se često životinje vade iz kaveza, prisiljava ih se na maženje ili divlje igranje, ili stoje na jednom nemirnom mjestu. Ili pak ne odgovara sastav u grupi, tj. činčila živi sama!
• Nehigijena - u rijetko čišćenom, vlažnom kavezu, dolazi vrlo često do oboljenja
• Pretjerana čistoća - u jednom prečesto dezinficiranom kavezu ne mogu životinje razviti prirodnu obranu jer se oslabi imunitet.
• Krivo namješteni kavez / krivi kavez: u plastičnim kućicama i kavezima sa plastičnim poklopcem vlada jedna vlažna i nezdrava klima u kojoj se bakterije brzo razmnažaju.
• Propuh - eventualno stoji nastamba/kavez direktno kod prozora ili se često ostavljaju propusi kojima su životinje izložene
• Suhi topli zrak - može iritirati dišne puteve
• Loša prehrana - obrambeni mehanizmi životinja su oslabljeni zbog nedostatka vitamina i minerala. Prehranu treba nanovo složiti i po potrebi promijeniti
• Bolesti - kod postojećih drugih bolesti životinje su izložene stresu i imuni sistem je poremećen

Činčile se mogu i od ljudi zaraziti! Ako vlasnik ima infekciju streptokoka (napr. upalu krajnika) ili prehladu/hunjavicu za koju nije jasno da li je virusna ili bakterijska, može time činčile zaraziti. Zato bi trebalo za vrijeme prehlade ili druge infekcije imati na ustima zaštitu i nositi rukavice, paziti na detaljnu higijenu prilikom hranjenja! Infekcije uzrokovane virusima (prava gripa, virusna hunjavica), nisu zarazne. Infekcije uzrokovane bakterijama, mogu biti zarazne, a najčešće čovjek ni ne zna odakle infekcija potiče.

Ako ste vi kao vlasnik kućnog ljubimca prehlađeni ili imate neku drugu bakterijsku ili virusnu infekciju, sa činčilama trebate raditi samo minimalno, kihnuti u papirnatu maramicu, oprati ruke ili prepustiti svojoj obitelji/partneru da obavi hranjenje i čišćenje.

Zdravi, držani na čistom, dobro uhranjene činčile, dobiju samo jako rijetko prehladu.

Srčana bolest

Akutni problemi s disanjem često mogu biti i znak srčane bolesti, koja se tako akutno manifestira kod životinja koje se ne liječe. Rentgenska snimka i temeljito slušanje daju jasnoću. Na slici se jasno vidi da li se u plućima i bronhima nakupila voda (= srčana bolest) ili sluzni sekret (= infekcija).

Alergije

Činčile koje su alergične na, primjerice, stelju ili pelud također pokazuju simptome slične onima kod infekcije dišnog sustava. Alergija se može prepoznati uz pomoć eliminacijskih postupaka i primjene egipatskog ulja crnog kima se može liječiti. Ako je potrebno, može se dati i sprej za nos s morskom slanom vodom. Alergije su prilično rijetke.

Ovdje nećemo dati upute za primjenu vlastitih lijekova, jer jedan laik teško može razlikovati upalu pluća od bezopasne hunjavice, stoga terapiju uvijek mora dati veterinar.

Životinju treba dobro preslušati i rendgenski snimiti prsni koš. Na rendgenskoj snimci možete jasno razlučiti jesu li abnormalnosti sekret (= infekcija) ili edem (= srce).

• Antibiotik (Napomena: Ako se stanje ne popravi nakon 3 dana primjene antibiotika, molimo promijeniti lijek!)
• potporno bilje (za imunološki i dišni sustav)
• cdVet Bronchial Vital, Hustavet oil ili Hustavet acute
• ako je potrebno, sprej za nos s morskom slanom vodom
• Ako je potrebno, postavite lampu s crvenim svjetlom ili SnuggelSafe u kut kaveza
• Parna kupelj / inhalacija morskom slanom vodom u transportnoj kutiji
• nema puštanja u šetnju i izbjegavanje stresa
• Ako je potrebno, infuzija i dohrana
• U slučaju stvaranja plinova kao posljedica problema s disanjem: masaže abdomena, Sab Simplex, Colosan

Adekvatno bi bilo oboljenje dišnih organa tretirati antibiotikom. Na primjer, chloramphenicol (doziranje 2-5 mg po 100g tjelesne težine, ili 0,2-0,5ml chloropal forte ad us.vet, suspenzija). Dobro se podnose marbocyl 2% injekcijska otopina (doziranje: 0,1 ml/kg težine) i baytril (doziranje: 0,5% oralna otopina, 0,3ml / kg težine). Ta terapija mora trajati najmanje 5 dana, čak i ako simptomi odmah nestanu.

Kao potpora se dodaju i vitaminski preparati, po preporuci veterinara.

Također se, kao dodatna terapija, mogu preporučiti i inhalacije. Inhalacija od kamilice, timijana, komorača ili lipe, koriste se samo kratko i to onda kad činčila ima puno katara. Pomognu kod omekšavanja katara, ali ako ih se dulje koristi, isuše sluznicu. Hladne inhalacije sa odgovarajućim uređajima (koji se mogu posuditi ili kupiti u apoteci) su dobro podnošljive, a naročito inhalacija sa morskom solju. Eterična ulja ne dolaze u obzir za činčile jer mogu sluznicu masivno nagrizati. Pogodni su preparati za malu djecu. Činčila se smjesti u transportni box ili manji kavez. Važno je da životinja ima ovdje sijena za jesti, koje služi kako bi se riješila stresa, a jedan mekani tunelčić ili kućica pružaju sigurnost. Zdjelica sa inhalacijskim preparatom se stavi pored boksa/kaveza. Preko boxa i zdjelice se stavi debeli ručnik tako da pare idu u box. Box ili kavez ne smiju biti potpuno pokriveni, jedan mali prorez na donjem dijelu mora ostati, kako bi se osigurala dovoljna cirkulacija zraka. Inhalacija se u akutnim slučajevima može ponoviti 2-3 puta na dan.

U akutnom stanju bolesti može se desiti da činčila odbija jesti, a u tom slučaju je potrebno životinjicu privremeno prihranjivati. Dobro promislite da li je to neophodno, jer prisilno hranjenje znači i dodatni stres. Informacije o prisilnom hranjenju nalaze se ovdje: prisilno hranjenje

Bolesne činčile trebaju toplinu - postavitie im crvenu lampu. Pazite pritom da se samo jedna strana kaveza/nastambe pod njom grije, kako bi životinja sama mogla odlučiti da li će ležati na toplome ili ne. Temperatura ne bi smjela biti viša od vaše ruke. Još bolji od crvene lampe, su se pokazali topli jastučići ili termofori (jastučići punjeni vrućom vodom) umotani u ručnik, koji drže dobra 3 sata toplinu. Idelani bi bio Snuggle Safe, to su specijalni topli jastučići koji se zagriju u mikrovalnoj i drže toplinu i 8 sati.