Činčile loše podnose temperature preko 22°C, čak i držanje vani u toplo godišnje doba donosi sa sobom probleme. Od 25°C postaje za životinje neugodno, a kod temperatura preko 30°C im prijeti toplotni udar! Iz tog razloga ćemo se pozabaviti ljetnim problemima.
Činčile imaju jedinstvenu dlaku koja ih dobro štiti od hladnoće. Međutim, ne podnose vrućinu, a temperature iznad 24° u kombinaciji s visokom vlagom mogu dovesti do toplinskog udara.
Razlog tome je nedostatak evaporativnog hlađenja, koje kod drugih sisavaca jamči znoj. Svoju toplinsku ravnotežu mogu regulirati samo kroz cirkulaciju krvi u nogama i ušima bez krzna.
Činčile loše podnose temperature iznad 22°C. Kako bi izbjegli da činčila dobije toplotni udar ili probleme sa krvotokom, trebali bi u svakom slučaju pri temperaturama od 28/30 °C pridržavati se nekoliko pravila:
idelano bi bilo u držanju u stanu imati klima uređaj koji bi održavao temperaturu stalnom. Jake oscilacije u temperaturi bi svakako trebalo izbjegavati! Naravno da si ne može svatko takav uređaj priustit, ali je i jednostavim sredstvima moguće životinjama ponuditi rashlađenje:
Uvijek treba izbjegavati pregrijavanje. Prostorije u kojima se drže činčile svakako treba prilagoditi zahtjevima životinja (uvijek održavati temperaturu ispod 24°C!).
Rješenje: rolete, klima uređaj, prostorije u prizemlju ili podrumu (podrum nikako ne smije biti vlažan!).
Uvijek treba postojati cirkulacija zraka - ali ne propuh.
Svaki kavez trebao bi imati pločice, glinene posude, škriljevce i/ili kamenje kao rashladno sjedalo.
Mjesto kaveza uvijek mora biti sjenovito i bez propuha.
Svježa voda mora biti dostupna 24 sata dnevno.
Kod velikih vrućina su životinje usporene i malo se kreću. To bi trebalo kod hranjenja imati na umu i odgovarajuće ih hraniti, sa hranom koja nije energetska. Ako životinje dobivaju zelenilo, hranite ga tek pred večer, a preko dana samo manje količine.
Činčile se ne mogu znojiti, ne dahću i prekriveni su jako gustim krznom koje se može prilagoditi hladnoći, ali, osim preko velikih ušiju, ne mogu izbacivati toplinu. Kod jako visokih temperatura okoline (direktno sunce, bez mogućnosti povlačenja u hladovinu), naročito kod visoke vlažnosti u zraku, može doći do pregrijavanja činčile. Naročito su pogodjeni prehranjeni, debeljuškaste činčile, kao i starije jedinke ili skotne ženke. Kod jake vrućine treba izbjegavati transporte ili ih samo u klimatiziranim vozilima transportirati (vidi gore).
U ovoj fazi životinja je još uvijek pri svijesti
Ako uočite te simptome kod jedne inače zdrave životinje pri vrućem vremenu, morate hitno reagirati.
Uvijek se obratite svom veterinaru jer se neki simptomi mogu odnositi i na druge bolesti!
Upozorenje: Pri uzimanju lijekova uvijek se pridržavajte uputa veterinara i upute o lijeku. Lijek pravilno čuvajte kako biste spriječili neovlaštenu upotrebu (osobito djece)!!!
Važno:
Tijekom vrućih ljetnih dana svoje životinje uvijek morate pažljivo pratiti kako biste mogli na vrijeme protumačiti moguće znakove toplinskog udara i reagirati u skladu s tim.
Napomena:
Ako se znakovi toplinskog udara ne shvate ozbiljno, rezultat je šok s poremećajem cirkulacije i grčevima, pa čak i smrt.
Često je teško procijeniti koliko je situacija ozbiljna. Stoga je preporučljivo brzo se posavjetovati s veterinarom.
Uvijek biste trebali paziti na svoje životinje. Čak i kod naizgled "oporavljenih" životinja može doći do odgođenog akutnog zatajenja bubrega.
Ako činčila pokazuje usporenu motoriku i/ili izgleda iscrpljeno, to se može protumačiti kao znak upozorenja.