Činčile: Ljetni problemi

Činčile loše podnose temperature preko 22°C

Činčile loše podnose temperature preko 22°C, čak i držanje vani u toplo godišnje doba donosi sa sobom probleme. Od 25°C postaje za životinje neugodno, a kod temperatura preko 30°C im prijeti toplotni udar! Iz tog razloga ćemo se pozabaviti ljetnim problemima.

Činčile imaju jedinstvenu dlaku koja ih dobro štiti od hladnoće. Međutim, ne podnose vrućinu, a temperature iznad 24° u kombinaciji s visokom vlagom mogu dovesti do toplinskog udara.
Razlog tome je nedostatak evaporativnog hlađenja, koje kod drugih sisavaca jamči znoj. Svoju toplinsku ravnotežu mogu regulirati samo kroz cirkulaciju krvi u nogama i ušima bez krzna.

Kako da činčili ljeti osiguramo dovoljno hlada i svježine?

Činčile loše podnose temperature iznad 22°C. Kako bi izbjegli da činčila dobije toplotni udar ili probleme sa krvotokom, trebali bi u svakom slučaju pri temperaturama od 28/30 °C pridržavati se nekoliko pravila:
idelano bi bilo u držanju u stanu imati klima uređaj koji bi održavao temperaturu stalnom. Jake oscilacije u temperaturi bi svakako trebalo izbjegavati! Naravno da si ne može svatko takav uređaj priustit, ali je i jednostavim sredstvima moguće životinjama ponuditi rashlađenje:

  • Postavitie pločice po nastambi, takva hladna mjesta su ljeti naročito obožavana. Jedan sanduk sa pijeskom također rado koriste.
  • Pazite na dovoljno prozračivanja kod držanja u stanu! Kod držanja vani ne smiju životinje biti zatvorene u drvenim štalicama - moraju u svakom trenu imati mogućnost izlaska na zrak, u duboku hladovinu koja je prozračna
  • Izbjegavajte direktno sunce u sobi u kojoj držite činčile, zamračite prostoriju, objesite svijetle, vlažne krpe na prozore, kako bi se zrak koji cirkulira mogao hladiti.
  • Kod držanja vani, moraju nastambe biti tako smještene da jedan dio nastambe bude u hladovini (oprez: sunce tokom dana mijenja mjesto, pa ono što je prijepodne u sjeni, popodne sigurno nije, a u podne jedva da ima negdje hladovine!) - promatrajte predviđeno mjesto tokom jednog sunčanog dana kako bi mogli predvidjeti kad je gdje sunce i da li ima dovoljno hladovine. Kućice i tuneli koji pružaju sjenu, nisu dovoljni, jer se u njima koncentrira vrućina. Ponudite umjesto toga dobro prozračene etaže, a i grmovi pružaju dobru hladovinu.
  • Ni u kojem slučaju ne smiju činčile ljeti biti u običnom kavezu (plastićna posuda-dno, i žičani kavez), bez dodatne zaštite i izlaska na balkon ili u vrt. Neki vlasnici poklope činčile na travnjaku sa gornjim dijelom kaveza, a to je kod jakog sunca opasno po život!
  • Stavite više ledenih jastučića u jednu vrećicu, omotajte ručnik oko nje i stavite je gore na žicu od kaveza, na jednu njegovu stranu. Kroz to će strujati hladan zrak. U velikim nastambama možete jednu staklenu flašu postaviti sa smrznutom vodom (flašu samo 3/4 napuniti, inače bi puknula smrzavanjem!), isto tako umotanu u ručnik, direkt u nastambu, kako bi činčile same mogle odlučiti da li će ležati na njoj ili ne. jastučiće za smrzavanje nikada nemojte staviti direktno u nastambu kako ih činčile ne bi glodale i otrovale se njima.
  • Također se mogu ponuditi i vlažni ručnici. Na primjer, pokriti njima jednu košaricu kako bi se ispod nje zavukli. Kod većih nastambi se može postaviti sušilo za veš, pa na njega objesiti mokre krpe i ručnike kako bi hladili nastambu i životinjice.
  • Ako je u prostoriji prevruće prebacite životinje na hladnije mjesto - podrum, hodnik ili kupaona su često hladnije prostorije.
  • Po velikim vrućinama treba izbjegavati transport, ili ih samo u klimatiziranim vozilima transportirati - pritom mora klima uređaj samo lagano hladiti i životinje ni u kojem slučaju ne smiju biti blizu izvora zraka, kako ne bi obolile od propuha

Preventivne mjere

Uvijek treba izbjegavati pregrijavanje. Prostorije u kojima se drže činčile svakako treba prilagoditi zahtjevima životinja (uvijek održavati temperaturu ispod 24°C!).

Rješenje: rolete, klima uređaj, prostorije u prizemlju ili podrumu (podrum nikako ne smije biti vlažan!).

Uvijek treba postojati cirkulacija zraka - ali ne propuh.

Svaki kavez trebao bi imati pločice, glinene posude, škriljevce i/ili kamenje kao rashladno sjedalo.

Mjesto kaveza uvijek mora biti sjenovito i bez propuha.

Svježa voda mora biti dostupna 24 sata dnevno.

Mogući uzroci toplotnog udara:

  • Zrak u prostoriji stagnira, tj. nema dovoljne cirkulacije zraka
  • Kavez je izložen izravnoj sunčevoj svjetlosti (obavezno odaberite sjenovito mjesto - to vrijedi tijekom cijele godine)
  • Činčile nemaju dovoljno svježe vode (24 sata dnevno)
  • Prijevoz se odvija u toplim/toplim vozilima i/ili u transportnim boksovima (zabranjen prijevoz bez klime u autu kada su vanjske temperature preko 24°C!!!)
  • Nedostatak mogućnosti hlađenja u kavezu (glinena cijev, pločice, škriljevac i drugi predmeti za hlađenje)
  • Temperatura i vlažnost okoline su vrlo visoke (iznad 24°C).

Drugačije hraniti?

Kod velikih vrućina su životinje usporene i malo se kreću. To bi trebalo kod hranjenja imati na umu i odgovarajuće ih hraniti, sa hranom koja nije energetska. Ako životinje dobivaju zelenilo, hranite ga tek pred večer, a preko dana samo manje količine.

Prva pomoć kod toplotnog udara

Činčile se ne mogu znojiti, ne dahću i prekriveni su jako gustim krznom koje se može prilagoditi hladnoći, ali, osim preko velikih ušiju, ne mogu izbacivati toplinu. Kod jako visokih temperatura okoline (direktno sunce, bez mogućnosti povlačenja u hladovinu), naročito kod visoke vlažnosti u zraku, može doći do pregrijavanja činčile. Naročito su pogodjeni prehranjeni, debeljuškaste činčile, kao i starije jedinke ili skotne ženke. Kod jake vrućine treba izbjegavati transporte ili ih samo u klimatiziranim vozilima transportirati (vidi gore).

Simptomi toplotnog udara

  • Uši s puno krvi (tamno crvene, vruće).
  • Nervozno trčanje naprijed-natrag u kavezu (životinja je često na podu)
  • Nemirno i užurbano ponašanje
  • Drhtanje mišića

U ovoj fazi životinja je još uvijek pri svijesti

Napredna faza:

  • tromost
  • leži na boku
  • apatija
  • Potpuna obamrlost
  • kratko, brzo disanje
  • brzi i slabi puls

Ako uočite te simptome kod jedne inače zdrave životinje pri vrućem vremenu, morate hitno reagirati.

Uvijek se obratite svom veterinaru jer se neki simptomi mogu odnositi i na druge bolesti!

Upozorenje: Pri uzimanju lijekova uvijek se pridržavajte uputa veterinara i upute o lijeku. Lijek pravilno čuvajte kako biste spriječili neovlaštenu upotrebu (osobito djece)!!!

Važno:
Tijekom vrućih ljetnih dana svoje životinje uvijek morate pažljivo pratiti kako biste mogli na vrijeme protumačiti moguće znakove toplinskog udara i reagirati u skladu s tim.

Napomena:
Ako se znakovi toplinskog udara ne shvate ozbiljno, rezultat je šok s poremećajem cirkulacije i grčevima, pa čak i smrt.

Hitna pomoć

  • Odmah premjestite činčilu(e) u hladniju prostoriju/mjesto (npr. podrum).
  • Osigurajte dovoljnu opskrbu kisikom.
  • Ponudite tekućinu (ali samo nju, nemojte forsirati tekućinu – opasnost od gušenja).
  • Činčilu po potrebi pažljivo zamotajte u vlažnu, hladnu (ne ledenu i ne mokru) krpu, počevši od stopala (ovdje pravilo da se činčile ne smiju smočiti nakratko gubi na snazi).
  • Ponudite rashladne predmete kao što su pločice, škriljevac ili glinene posude.
  • Posjetite veterinara odmah nakon prve njege (prijevoz samo u automobilu s klimom ako su vanjske temperature iznad 24°C).

Često je teško procijeniti koliko je situacija ozbiljna. Stoga je preporučljivo brzo se posavjetovati s veterinarom.
Uvijek biste trebali paziti na svoje životinje. Čak i kod naizgled "oporavljenih" životinja može doći do odgođenog akutnog zatajenja bubrega.

Ako činčila pokazuje usporenu motoriku i/ili izgleda iscrpljeno, to se može protumačiti kao znak upozorenja.

Upute za prijevoz do veterinara

  • Pravovremeno
  • U automobilu s klimom (pri vanjskoj temperaturi iznad 24°C)
  • Omogućite mogućnosti hlađenja za činčilu u obliku vrećica leda (Oprez: nikada ne stavljajte činčilu izravno na led! Rizik od ozeblina, rizik od zaleđivanja, infekcija mjehura itd.). Umatanje ledenih vrećica u ručnik pomaže.

Činčila